Ratni brod u Splitu i “nevidljivi” avion u Sarajevu: Ko zapravo kontroliše nebo i more Balkana?

Dok građani regiona svakodnevno vode borbu sa poskupljenjima i osnovnim troškovima života, na Jadranu se u isto vrijeme parkira jedan od najmoćnijih vojnih sistema na svijetu, dok u Sarajevu slijeću avioni o kojima zvanično – nema nikakvih podataka. U Split je uplovio USS Gerald R. Ford, nosač aviona duži od 300 metara, sa hiljadama vojnika i desetinama borbenih letjelica, sposoban da vodi kompleksne vojne operacije širom svijeta. Njegov dolazak predstavljen je kao rutinska posjeta i dio saradnje sa NATO savezom, ali je teško zanemariti činjenicu da takav vojni gigant rijetko gdje dolazi bez šireg konteksta i interesa. Jer ništa ne uliva “osjećaj sigurnosti” kao nuklearni nosač aviona usidren nadomak turističkih plaža.

Gotovo istovremeno, na pistu Međunarodni aerodrom Sarajevo slijeće avion koji nije bio vidljiv na javno dostupnim radarima, bez dostupnih informacija o ruti, teretu ili svrsi leta. Savremene vojne operacije omogućavaju da određeni letovi ostanu skriveni od javnosti, ali ono što dodatno zabrinjava jeste potpuni izostanak zvaničnih objašnjenja. Građani tako ostaju bez odgovora na osnovna pitanja – ko je došao, zašto i sa kakvim ciljem – uz uobičajenu poruku da nema razloga za zabrinutost.

Ova dva događaja jasno pokazuju koliko je stvarna kontrola nad nebom i teritorijom relativan pojam za male zemlje. Formalno, države regiona imaju puni suverenitet, ali u praksi se često svode na prostor u kojem se realizuju interesi većih sila. Kada veliki odluče da uplove – uplove, kada žele da slete – slete, a informacije ostaju ograničene na minimum. Balkan se tako ponovo potvrđuje kao geopolitički važna, ali politički slaba tačka, dovoljno značajna da se ne zaobiđe, ali nedovoljno snažna da postavlja uslove.

Najveći problem u svemu nije ni dolazak ratnog broda ni slijetanje vojnog aviona, već nedostatak transparentnosti i izostanak javne rasprave. Dok se u drugim dijelovima svijeta ovakvi potezi analiziraju i preispituju, ovdje prolaze gotovo nezapaženo, bez jasnih odgovora institucija. Građani su tako ostavljeni između straha da bi mogli biti uvučeni u sukobe koji ih se ne tiču i ravnodušnosti koja dolazi iz osjećaja da na takve procese ionako ne mogu uticati.

Na kraju ostaje pitanje koje se sve češće postavlja, ali rijetko dobija odgovor – da li ovaj dio svijeta zaista odlučuje o zaštiti svog kopna i neba ili je, tiho i bez mnogo izbora, prepušten interesima onih koji imaju daleko veću moć. Jer ako prisustvo najvećih ratnih sistema i letjelica koje “ne postoje” nije dovoljan razlog za pitanja, teško je reći šta jeste.

Drinski žurnal

Izvor:Facetv