Ceremonija silaska Blagodatnog ognja u Hramu Vaskrsenja Hristovog održat će se na Veliku subotu

Izraelske vlasti su uvele ograničenja za učešće sveštenstva i vjernika u službama Strasne nedjelje u Crkvi Groba Gospodnjeg.

U Jerusalimu su dogovorene procedure za službe Strasne nedjelje i ceremoniju silaska Svetog ognja, prema veb-sajtu Orthodoxianagection.

Javljeno je da su se predstavnici policije sastali sa delegacijom Jerusalimske patrijaršije 31. marta 2026. godine i prenijeli uputstva koja se moraju poštovati „radi bezbjednosti vjernika“.

Prema ovim uputstvima, sve službe Strasne nedjelje će se održati, ali sa značajnim ograničenjima. Samo 15 članova bratstva manastira Vaskrsenja Hristovog (Groba Gospodnjeg) biće dozvoljeno da budu prisutni u Crkvi Groba Gospodnjeg i Kuvukliji. Preostalo sveštenstvo će služiti u hramu Svetih Konstantina i Jelene na teritoriji Patrijaršije.

Takođe je objavljeno da se tradicionalna litija u znak sjećanja na Ulazak Gospodnji u Jerusalim neće održati ove godine, jer ruta prolazi van Starog grada.

Međutim, biće održan niz liturgijskih službi. Konkretno, održaće se litija od Prestone sale Patrijaršije do Crkve Vaskrsenja Hristovog, kao i obred pranja nogu na Veliki četvrtak. Litija sa Plaštanicom će se takođe održati, ali sa ograničenim brojem sveštenstva.

Tokom silaska Svetog ognja, u crkvi će biti prisutno 15 sveštenika iz Bratstva Groba Gospodnjeg, zajedno sa predstavnicima drugih hrišćanskih zajednica – jermenske (10) i koptske (5).

Nakon silaska, oganj će biti predat predstavnicima raznih delegacija na Jafinoj kapiji. Isporuku relikvije drugim zemljama će, kako se navodi, pratiti izraelske agencije za sprovođenje zakona.

Blagodatni oganj, koji se svake godine pojavljuje na Veliku subotu u Crkvi Groba Gospodnjeg u Jerusalimu, predstavlja jedan od najznačajnijih i najtajanstvenijih događaja u pravoslavnom hrišćanstvu. Prema vjerovanju, oganj se pojavljuje nakon molitve jerusalimskog patrijarha, bez upotrebe bilo kakvog spoljnog izvora vatre.

Posebnost ovog ognja, kako se vjeruje, jeste da u prvim trenucima ne pali kožu, pa ga vjernici mogu dodirivati i prinositi licu bez opekotina.

Sam obred počinje ulaskom patrijarha u Kuvukliju, mjesto Hristovog groba, gdje ulazi samo u jednostavnoj bijeloj haljini. Prije ulaska, haljina se provjerava i zapečaćuje voskom kao znak da kod sebe nema nikakav izvor vatre. Nakon toga, patrijarh u tišini i molitvi priziva silazak Svetog ognja.

Kada se oganj pojavi, patrijarh njime pali snopove svijeća i predaje ga okupljenom sveštenstvu i vjernicima, odakle se dalje prenosi širom pravoslavnog svijeta kao simbol Hristovog vaskrsenja i pobjede života nad smrću.

Zanimljivo je i da, prema dugogodišnjem zavjetu i tradiciji, kapiju Crkve Groba Gospodnjeg čuva muslimanska porodica, koja tu dužnost prenosi sa koljena na koljeno, kao simbol povjerenja i očuvanja ravnoteže među različitim vjerskim zajednicama u Jerusalimu.